Број 2809  сабота, 11 октомври 2008
прва страница Архива контакт редакција маркетинг претплата
Втора страница
На прво место
Политика
Економија
Хроника
Едиторијал
Мислења
Писма
Свет
Култура
Спорт
Скопје
Забава
Некролог
Хороскоп
Што прават денеска

Site Meter
Политика

Парите причина за расколот меѓу МПЦ и австралиските епархии

БИТОЛА - Парите се причина за расколот меѓу МПЦ и австралиските епархии. Единаесетгодишниот судски спор меѓу Австралиско -новозеландската епархија и црковните општини станал куриозитет на австралиското судство. Спорот за покривање на трошоците од двете страни проголтал неколку милиони австралиски долари црковни пари.

Ова го потврдува митрополитот Преспанско – пелагониски, Петар, и администратор австралиско-новозеландски. Тој ги обвини компаниите за рскрчмување на црковниот имот. Конечната разврска на спорот е неизвесна, а пред австралиските судови се' уште стојат нерешени три процеси.

Митрополитот Петар тврди дека нема точна сума колку пари се потрошени за изминатите години. Според негова процена, МПЦ изгубила над еден милион долари, а се' уште должи 500.000 долари за ангажирањето на адвокатите.

Австалиско-новозеландската епархија судски побарала отчет од другата страна колку пари потрошила по судови и адвокати за да си ја оствари својата намера, да располага со имотот и парите на верниците, а да не ги почитува каноните на МПЦ.

„Не знаеме колку потрошиле компаниите за спорот. Но, од аспект колку сме потрошиле ние, тие на најскапите адвокати веројатно им платиле најмалку двојно повеќе од нас. Судијата ги предупреди дека ќе пресуди на нивна штета ако не кажат колку пари потрошиле. Денеска е последниот термин да го достават тој податок“, додаде владиката Петар.

Пред австралиските судови се' уште не се завршени три судски процеси. Во првиот спор МПЦ ги тужи црковните компании зошто го отуѓиле земјиштето и центарот во Перт на Римокатоличката црква.

Вториот процес е за пререгистирањето на црквата „Св. Петка“ во Рогдаел во компанија. Случајот е даден пред највисокиот суд на Австралија.

„Тие почнаа да го раскрчмуваат и имотот. Продадоа шест стана на црквата кои чинеа околу три милиони долари“, обвини владиката Петар.

При последната посета во Австралија минатиот месец, владиката уште еднаш ги повикал црковните компании да се вратат во стадото на МПЦ. „Ги поканивме да се вклучат во епархијата. Нивните манипулации се дека по секоја цена владиката сака да им ги земе имотите. Со резолуција им кажавме дека не ги бараме имотите и дека не бараме пререгистрирање на компаниите во цркви. Вака ќе биде се' додека не созреат духовно и не сфатат дека црквата е едно тело од духовен или од материјален аспект“, нагласи митрополитот Петар. (А.Б.)


Статијата е прочитана 491 пати.

Испрати коментар

Од: Ace od Avstralija
Датум: 11.10.2008 03:47:56
Za 120$ ovde mozes da si registriras kompanija, pa duri i crkovna, neprofitna.... Na cesen zbor gi zemaa objektite od vernici sto so godini daruvaa vo ime na Boga... Sega so nekolku raspopi izigravaat Jerusalim... Patrioti se pravat nebarem Makedonija ja prosirile tie do Australija... Toa se tie Vancomihajlovisti so srebrenici od Karamanlis.
Од: Petar od Pert
Датум: 11.10.2008 03:49:42
Kolku e katastrofalno, koga eden Vladika koj se zakolnal deka ke im sluzi na Boga, crkvata i vernicite, vistinata eve veke poveke od 11 godini ja pretvora vo laga so pomos na Arhiepiskotpot i cel SAS na MPC, A vie pocituvan "novinar" koga pisuvate za nekoj problem moj sovet e da pisuvate za dvete strani na problemot. Ednostranite izjavi navedeni vo vasiot napis, samo mu nastetuvaat na vesnikot i na resavanjeto na problemot. Veruvam deka naskoro ke dobiete posiroka reakcija na napisov, a pricinata se znae: navodite na vladikata se cista laga za manipuliranje so javnoto mislenje vo Makedonija.
Од: tanjov
Датум: 11.10.2008 05:51:47
Mirot i edinstvoto vo Makedonskata pravoslavna crkva spored gornata storija imaat samo edna strana - stranata na vladikata Petar. Kakvo e toa novinarsko navivawe. Sto ke recat vernicite na Avstralisko-novozelandskata eparhija na ova? Vladikata Petar mafta so izlitena parola deka nekoi od crkvite vo Avstralija bile kompanii, a ne crkvi. Vo SAD i Kanada isto taka crkvite se registrirani kako kompanii zatoa sto toj e zakonot na ovie prostori. No ovde nema vojna so nekoj vladika ili so MPC. Za da se vidi kade lezi problemot ne treba da bide covek raketen nau;nik.
Од: dragan
Датум: 11.10.2008 06:18:04
ne e bash taka kako sto pishuva petar . Nashite vladiki naucile da lapaat pari i da pravat biznis . imame eden kup primeri tuka vo Makedonija, i zatoa dodeka gi pljackaat vernicite ce vozat luksuzni vozila. ljudjeto od avstralija sami si gi napravija tie crkvi , i sega ne moze nekoj drug da im bara profit. nashite vladiki komunusti uste spijat pod mantija i cekaat nekoj da im dava reket
Од: nezavisen
Датум: 11.10.2008 13:59:10
Ovj spor e nesto poveke od obicna borba za privelegii, pari i pozicii. Iam edna tabu tema vo pravoslavieto od Egejot pa do Sibir a toa e nacionot na koj crkvata raboti so finansiite. Od javnosta potpolno e skrieno kako se upravuva so imotite i so prihodite. Od nadvor e mnogu tesko da se prodre vo "logikata" a od vnatre se molci. Se cini deka Vladikite se apsolutni gospodari na verata i parite. Ne mi e jasno koj e praven titular na nedviznostite na crkvite tamu. Petar se obiduva da ja preslika semata i vo Avstralija. Ama ovde e poinaku. Transparentnosta vo neprofitnite isntitucii e nacelo broj eden. Vladikata nemoze da se pofali so toa. Sopstvenosta na nekolku imoti od Eparhijata(?) so milionska vrednost e obvitkana so tajna. Mozebi megu t.n. raskonicki crkvi ima iskrena griza za opstanokot na Mak. Crkva vo Avstralija, megutoa ni licniot interes i inat ne moze da se iskluci. Transparenten i siguren nacin za finansijsko upravuvanje i zacuvuvanje na imotite - polovina problem resen.
Од: Наумче - Сиднеј
Датум: 11.10.2008 15:45:05
Владиката Петар е чудо свтско од човек па мој предлог е да се прогласи за цар за да немаме промблеми ни со име ни со црква тој е гение за мене.
Од: Bojan
Датум: 11.10.2008 16:08:06
Vladikata Petar ne gi nosi crkvite vo torba od Avstralija vo Makedonija, tie si sedat tamu kade sto se. Sto se odnesuva do privatnite kompaniski crkvi, tie po potreba se preobrazuvaat od crkvi vo kafani , bidejki narodot ne im odi i privatniot biznis ne im cveta. Pred eden mesec edna od dvete kompaniski crkvi vo Melburn go simna krstot i postana kafana. Lugeto sto gi vodat tie privatni crkvi se debelo podmiteni od Grckoto lobi za da se raznebituva Makedonskata zaednica vo Avstralija. Zaklucok e deka ne se raboti tolku za samite crkovni objekti kolku sto nim im e vazno da ja secat do koska makedonstinata . Kako i da e edna e vistinata deka crkvite na MPC se masovno poseteni od makedonskiot narod , dodeka kompaniskite privatni crkvi edvaj vrtat po nekoj , ke recam "ne - raskolnici " tuku luge na koi im nedostasuva obrazovanie ...siromasi..gi zalam... Na onie prodadenite sitni dusi im smetase eden vladika , sega im smeta vladikata Petar i da se sluci da dojde tret vladika ke bide isto
Од: vernik od Malme
Датум: 11.10.2008 16:12:46
Svetot veli: Makedonija ima naj siromasni crkvi a naj bogati svestenici.Sega se prasuvame! Do koga ke se misli i zaveduva narodot, vo koe se veli sekoj imot ne pokretnina koja se naogja nadvor od granicite na makedonija zakonski i pripagja na arhiepiskopijata. Koga e toa tocno se postavuva prasanjeto vo Malme! koj ke gi plakja kreditite za ne dogradenata crkva SV: Naum Ohridski? Da pobarame i pocekame malku pomos od arhiepiskopijata, a narodot vekje e izlazan i ne saka da cue za pomos zatoa sto pak ke se najdi nekoj vladika da gi tuzi vernicite. I onaka nekoj se najde da napravi razor megju makedonskiot narod, vo koe istovremeno i gi rasteraa najgolemite sponzori i dariteli.Ovci za srizenje povekje nema...

Најди! во Утрински
Барај со НАБУ
Политика
Воздржаност за предлогот на Метју Нимиц
Колку е ефикасен македонскиот правосуден систем?
Експертите бараат Законот за прислушување да се врати во Собранието
Приведени две лица за инцидентот со граничниот камен
МПЦ би била Титова творба без титулата Охридска архиепископија
Разрешувањето на одборите во Велес незаконско
Ловџиите најавуваат протест доколку не се смени Законот за ловство
Соработка на три рурални општини и Штуловиот универзитет